Često postavljana pitanja
Psihoterapija, psihološko savjetovanje i psihološka podrška često su nedorečeni pojmovi i skloni smo imati neke vlastite teorije o tome što oni zapravo jesu. Ovdje možete pronaći odgovore na neka najčešća pitanja.
Kako znam da je vrijeme za potražiti pomoć?
Pomoć je važno potražiti u onom trenutku kada spoznate da sami ne možete utjecati i poboljšati situaciju ili stanje u kojem se nalazite, ili ako ne znate kako se nositi sa stresom koju situacija donosi, a znate da stvari mogu biti bolje i motivirani ste da vlastitim angažmanom promjenite situaciju nabolje.
Što se od mene očekuje ako se uključim u proces rada na sebi?
Psihološka pomoć adolescenata i odraslih najčešće se sastoji od učenja kroz razgovor. Mladi ljudi (a i oni stariji) često posjeduju iskrivljena temeljna uvjerenja o sebi te im terapija pomaže usmjeriti se na prepoznavanje i modificiranje takvog razmišljanja. Ovaj oblik terapije nerijetko uključuje vođenje dnevnika misli u svrhu lakšeg identificiranja negativnih misli te eliminacije takvih misli u budućnosti.
Koje su prednosti traženja podrške psihologa?
Brojne su prednosti savjetovanja čak i u trenutcima kad se samo osjećate "malo lošije“, a vjerujete da možete poboljšati kvalitetu vašeg života kroz razgovor sa psihologom. Neke od njih su:
✨ poboljšane komunikacijske vještine
✨ zdraviji i kvalitetniji načini razmišljanja
✨ kontinuirana samoprocjena
✨ sposobnost za donošenje zdravijih izbora
✨ osnažene strategije nošenja sa stresnim događajima
✨ kvalitetniji i snažniji odnose u bliskoj okolini.
Ako tražim pomoć psihologa, znači li da nisam dovoljno dobar roditelj?
Upravo naprotiv, traženje pomoći i savjeta znači da ste najbolji mogući roditelj svome djetetu. Donijeti odluku da ćete potražiti pomoć (u čemu nas često priječe naši strahovi, ali i predrasude koje postoje u našem društvu) nije uvijek lako i znak je hrabrosti i otvorenosti. Najjasniji kriterij za odlazak po pomoć i stručnu podršku je kada vidimo da se dijete ne može nositi samo s problemima koje ima i s iskustvima kroz koja prolazi, a često u tim situacijama i roditelji imaju osjećaj da ono što sami čine nije dovoljna podrška djetetu.
Zašto je korisno čuti savjet psihologa?
Razgovor s objektivnom osobom koja ima iskustva u radu s djecom i roditeljima može pomoći povezati dječja ponašanja i doživljavanja koja vas brinu i omogućiti vam bolje razumijevanje što je to što otežava djetetovo funkcioniranje, ali i što djetetu treba da prevlada teškoće s kojima se suočava. Ako znate i razumjete što se događa, možete mu pomoći, što će za posljedicu imati bolji i kvalitetniji odnos između vas i vašeg djeteta.
Kako znati da li je to samo ''loša faza'' koju moje dijete prolazi ili je znak nečeg ozbiljnijeg?
Važno je da vjerujete svom instinktu, osobito ako imate osjećaj ili brigu da nešto nije u redu. Svakako je bolje potražiti stručnu procjenu i provjeriti što se događa. Čak i kada problemi nisu ozbiljni i „veliki“, savjetovanje može pomoći djeci i obitelji bolje razumjeti osjećaje i stanja kroz koje prolaze, ponuditi novu perspektivu u promatranju određenih reakcija i viđenja problema i naučiti nove strategije suočavanja i vještina rješavanja (svakodnevnih) problema koje imaju. O čemu god da se radi, traženje podrške vrlo često čini naše živote lakšima i ugodnijima.
Zašto razgovarati sa psihologom, a ne s prijateljem, roditeljem ili kolegom?
Iako bliske osobe mogu pružati podršku u suočavanju s psihičkim tegobama, njihova vrsta podrške razlikuje se od one koju nudi stručna osoba. Osobe koje nisu educirane u psihoterapiji i savjetovanju često nemaju potrebna znanja i alate za učinkovito vođenje savjetodavnih razgovora, prepoznavanje simptoma mentalnih poteškoća i odabir odgovarajućih oblika pomoći. Unatoč najboljim namjerama, vaš prijatelj, roditelj ili kolega možda neće uvijek znati kako vas adekvatno saslušati. Osim toga, osobe iz vašeg privatnog života igraju određene uloge koje mogu utjecati na njihovu sposobnost da vam pristupe nepristrano i prepoznaju vaše stvarne potrebe u određenom trenutku. Psiholog je objektivna osoba koja vam prilazi bez predrasuda i osuda, s punom pažnjom, kako bi vam pomogla da pomognete sami sebi.
Kako izgleda prvi susret s psihologom?
Mnogi ljudi oklijevaju otići na razgovor s psihologom jer nisu sigurni što mogu očekivati. Terapija obično započinje kratkim upoznavanjem, tijekom kojeg psiholog predstavi sebe i svoj pristup radu. Zatim će vas najvjerojatnije pitati što vas je dovelo na savjetovanje, a vaš odgovor može biti koliko god kratak ili dugačak želite. Psiholog će nastojati dobiti širu sliku vaših teškoća kako bi mogao osmisliti okvirni plan savjetovanja. U sljedećim susretima, razgovori će se produbljivati. Kod kognitivno-bihevioralne terapije, ponekad ćete dobiti male zadatke koji će vam pomoći da primijenite ono što ste naučili tijekom susreta u svakodnevnom životu.
Što ako ne znam točno definirati koji je glavni problem zbog kojeg bi želio pričati sa psihologom?
Ljudi često oklijevaju otići na savjetovanje ili psihoterapiju jer imaju dojam da ne znaju kako bi započeli svoju priču, nisu sigurni što je važno spomenuti, ili se boje da će otkriti previše o sebi. Ove brige su razumljive i javljaju se kod gotovo svakoga tko odluči posjetiti psihologa. Važno je znati da je psiholog stručna osoba koja zna kako voditi razgovor i kako tražiti potrebne informacije kako bi vam pomogao. Ako ne znate što reći, psiholog će znati što pitati :) Ako vam olakšava, možete ukratko opisati situaciju s kojom se nosite u kontakt formi ili na mail iskrapsihoterapija@gmail.com.